10.02.2021.

Europski odbor regija održao je svoju 142. Plenarnu sjednicu koja se od 3.-5. veljače održala virtualnim putem, a na istoj je sudjelovao Bruno Hranić.

Tokom trodnevnog zasjedanja, predstavnici zemalja članica sudjelovali su u raspravama o aktualnim problemima lokalnih i regionalnih sredina. Sjednica je potaknula rasprave o globalnoj pandemiji uzrokovanih virusom COVID-19 i posljedicama koje je ista ostavila na gospodarstvo i društvo. Dr. Hans Henri P. Kluge regionalni direktor za Europsku svjetsku zdravstvenu organizaciju, također je nazočio virtualnoj sjednici te pojasnio proces i važnost cijepljenja u svrhu suzbijanja pandemije i oporavka zdravstvenog, ali i gospodarskog sustava.

Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira predstavila je paket mjera za pokretanje i provedbu novih programa kohezijske politike koji su u sinergiji s instrumentom za oporavak i otpornost, a za koji je predložen proračun od 560 milijardi eura. Navedenim instrumentom osigurat će se financijska potpora ulaganjima i reformama koje su ključne za trajni oporavak, poboljšanje gospodarske i socijalne otpornosti država članica te potporu zelenim i digitalnim tranzicijama.

Instrument oporavka i otpornosti  bit će dostupan svim državama članicama, ali potpora će biti usmjerena na one koje su najviše pogođene i u kojima su potrebe za otpornošću najveće. Njegov cilj je pomoć u borbi protiv sve većih razlika među državama članicama i pripremi gospodarstava za budućnost. Instrument za oporavak i otpornost bit će ključan dio europskog semestra, a države članice izradit će planove oporavka i otpornosti u okviru nacionalnih programa reformi. U izradu planova oporavka i otpornosti uključene su lokalne i regionalne sredine vlasti kroz Europski odbor regija kao savjetodavno tijelo Europske unije. “- istaknuo je Hranić.

Obzirom na česte istupe lokalnih političara  da se čelnici općina, gradova i županija moraju uključiti u izradu instrumenata oporavka i otpornosti, Hranić ističe da Hrvatska svoje predstavnike ima te da ne postoji bojazan da prioriteti lokalnih i regionalnih sredina neće biti zastupljeni:

Europski odbor regija ima 329 članova i članica koji predstavljaju lokalne i regionalne vlasti iz svih država članica Europske unije. Oni se pet do šest puta godišnje okupljaju na plenarnim zasjedanjima u Bruxellesu gdje raspravljaju o političkim prioritetima i usvajaju mišljenja o zakonodavstvu Europske unije. Osim na plenarnim zasjedanjima članovi sudjeluju i u radu 6 povjerenstava. Svi članovi moraju biti demokratski izabrani i/ili imati politički mandat u svojoj zemlji. Svaka nacionalna vlada predlaže svoje regionalne i lokalne predstavnike  koji čine nacionalna izaslanstva, a koje zatim imenuje Vijeće Europske unije. Republika Hrvatska ima 9 članova u Europskom odboru regija  koji zastupaju interese lokalnih, područnih i regionalnih samouprava. Četiri člana predstavljaju regionalne vlasti (županije) dok pet članova predstavlja lokalne vlasti (gradove i općine).“

Bruno Hranić je predstavnik Sjeverne Hrvatske u samom Predsjedništvu Europskog odbora regija u Bruxellesu te sudjeluje aktivno u izradi instrumenata oporavka i otpornosti u Europskom odboru regija i Predsjedništvu. Član je Povjerenstva za gospodarsku politiku (ECON) i Povjerenstva za okoliš, klimatske promjene i energiju (ENVE) te Zajedničkog savjetodavnog odbora za Sjevernu Makedoniju, no svoj interes iskazuje i za druga područja.  Njegov angažman i volja za rad nije prošao nezamijećeno pa je u prošlom mandatu obnašao dužnost koordinatora Europske pučke stranke u ENVE povjerenstvu, a u novom je mandatu ponovo biran u Predsjedništvo Europskog odbora regija.

Što Odbor regija radi?

Odbor regija omogućuje regijama i gradovima da službeno iznesu svoje stavove u zakonodavnim postupcima EU-a i tako osigurava poštovanje položaja i potreba regionalnih i lokalnih vlasti.

  • Europska komisija, Vijeće EU-a i Europski parlament dužni su se savjetovati s Odborom regija pri izradi zakonodavstva o pitanjima koja se odnose na lokalnu i regionalnu upravu, primjerice zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje, socijalnu politiku, gospodarsku i društvenu koheziju, promet, energetiku i klimatske promjene. Ako to ne učine, Odbor regija predmet može uputiti Sudu EU-a;
  • Kad se Odboru regija dostavi zakonodavni prijedlog, on sastavlja i donosi mišljenje te ga prosljeđuje relevantnim institucijama EU-a;
  • Odbor regija donosi i mišljenja na vlastitu inicijativu;
  • Na 124. plenarnoj sjednici Odbora regija 2017. godine usvojeno je mišljenje  „Energetska unija i čista energija" čiji je izvjestitelj bio Bruno Hranić